Događanja

Državni stručni skup za odgojitelja djece predškolske dobi, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje "Cjeloživotnim učenjem do kvalitetnog stručnog usavršavanja"

Tuheljske toplice, 18.4. – 20.4.2018.

Cjeloživotno učenje odnosi se na “svaku aktivnost učenja tijekom cijelog života s ciljem unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca“. Ono obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno i informalno).  Učenje je pritom kontinuirani proces u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca za učenje u određenom životnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima učenja stečenima u mlađoj životnoj dobi. Uz koncept cjeloživotnog učenja najčešće se vezuju ciljevi ekonomske prirode, primjerice postizanje veće konkurentnosti i trajne zapošljivosti. S druge strane ne smiju se zanemariti jednako važni ciljevi koji pridonose aktivnijoj ulozi pojedinca u društvu. Ti su ciljevi poticanje društvene uključenosti, razvoj aktivnoga građanstva te razvijanje individualnih potencijala pojedinaca. Zbog svega toga cjeloživotno učenje važno je i za odgojno-obrazovne djelatnike, odgojitelje. Plenarna predavanja, s temama: Profesionalni razvoj odgojitelja-refleksivnog praktičara u kontekstu suvremenog dječjeg vrtića, Mogućnosti i izazovi u inicijalnom obrazovanju i profesionalnom razvoju odgojitelja i Razdoblja profesionalne karijere, održale su izv.prof.dr.sc. Mirjana Šagud i Anka Jurčević, te mr.sc. Sanja McMurty.

Svoju refleksivnu praksu – kao osnovu unapređenja odgojno-obrazovnog procesa i podršku profesionalnom razvoju odgojitelja, dali su vrtići u kojima je praksa prepoznata kao suvremena. Jedan od tih vrtića bio je i Dječji vrtić Fijolica, čiju praksu su prezentirale ravnateljica Brankica Mezga, prof. i Nataša Novak, prof. odgojitelj-savjetnik. U svojim izlaganjima dotaknule su se razvojnog puta ustanove, od samog početka, pa sve do današnjih dana. Iako vrtić ne djeluje u adekvatnim prostorima, odgojitelji su stvorili okruženje u kojem dijete ima priliku izraziti svoje mišljenje, koje se uvažava, te se, dijete, osnažuje za djelovanje i uspostavljanje odnosa temeljenih na suživotu i humanim društvenim vrijednostima. Ponosni smo što smo bili dio najboljih refleksivnih praktičara iz cijele Hrvatske. To nas motivira i daljnje na stalno unapređivanje i reflektiranje odgnojno-obrazovne prakse u našoj ustanovi.