OPIS POSLA PSIHOLOGINJE



Temeljne funkcije predškolskog psihologa jesu:

1. prevencija (procjena, identifikacija, edukacija)
2. rana intervencija (poduzimanje mjera). 

1. PREVENCIJA. Najveći dio rada psihologa kao preventivca u predškolskoj ustanovi odnosi se na utvrđivanje razvojnog statusa djeteta (procjena, identifikacija). Sukcesivno procjenjivanje i praćenje psihofizičkog razvoja i napredovanja djece dovodi do operacionalizacije pojedinom djetetu prilagođenih razvojnih zadaća. Budući da planirana skrb za dijete i poticanje njegova ranog razvoja pretpostavlja prepoznavanje, uvažavanje i zadovoljavanje djetetovih primarnih i sekundarnih, razvojnih i posebnih potreba, primjenom psihologijskog instrumentarija, psiholog:
• prati prilagodbu djece na vrtić, posebice djece s utvrđenim posebnim potrebama 
• utvrđuje opći razvojni status sve djece
• procjenjuje psihofizičke spremnosti za školu kod djece školskih obveznika te o tome informira roditelje, odgajatelje te komisiju pri školi 
• prati zadovoljavanje bioloških i psihičkih potreba djeteta kroz odgojno-obrazovni rad 
• identificira djecu sa posebnim potrebama ili teškoćama u razvoju, uključujući i darovitu djecu 
• vodi dosjee o djeci.

Psiholog u radu s odgojiteljima:
• pruža pomoć odgajateljima u planiranju odgojno-obrazovnog rada i implementaciji novih pedagoških i psiholoških spoznaja
• procjenjuje određene aspekte rada odgojitelja: zadovoljavanje potreba djece, provedbu planiranih zadaća odgojno-obrazovnog rada, poštivanja prava djece 
• preporuča stručnu literaturu za individualno stručno usavršavanje odgojitelja
• pruža pomoć u širenju znanja i mijenjanju stavova u smjeru suvremenih spoznaja 
• organizira i priprema predavanja i diskusije, organizira i vođi interne stručne aktive odgojitelja.
• polaskom u vrtić prijenos sažetih podataka o djetetovom razvoju i obitelji
• tijekom procesa adaptacije utjecaj na odgojiteljske aktivnosti kako bi se olakšao period prilagodbe, davanje uputa o načinima opažanja i praćenja procesa adaptacije 
• pomoć i suradnja s odgojiteljima na praćenju djetetova razvoja putem razvojnih lista i upitnika, te informiranje odgojitelja i opaženom putem inicijalnih intervjua 
• konzultiranje i savjetovanje na osnovu rezultata praćenja djeteta 

Poslovi psihologa vezani uz roditelje su:
o putem plenarnih roditeljskih sastanaka pred polazak u vrtić i perioda adaptacije, izrada pisanog materijala i uputa o polasku u vrtić, inicijalni razgovor, te informiranje i savjetovanje o procesu adaptacije
o individualni savjetodavni i interventni rad sa roditeljima u vezi sa specifičnim djetetovim potrebama
o edukacija i osposobljavanje roditelja putem savjetovanja, konzultacija, terapijskog djelovanja i pisanih materijala
o djelovanje u cilju amortiziranja i ublažavanja posljedica u incidentnim i kriznim situacijama.

2. RANA INTERVENCIJA. U sklopu rane intervencije, psiholog:
• upućuje dijete u nadležnu ustanovu na specijalistički pregled, dijagnostiku i tretman
• izrađuje individualne planove za rad s djecom s posebnim potrebama
• provodi individualni/individualizirani ili terapeutski rad sa djecom s posebnim potrebama
• vodi savjetodavne razgovore i konzultacije s odgojiteljima o djeci (naročito djeci s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju)
• usklađuje obiteljsko i vrtićko djelovanje na djetetov razvoj i napredovanje: provodi individualni savjetodavni rad s roditeljima u vezi djece s posebnim potrebama, djece školskih obveznika, sve ostale djece, ovisno o potrebama i interesima roditelja, te procjeni psihologa i/ ili odgojitelja.

Interakcija sa izvanvrtičkim subjektima – suradnja i konzultativni rad sa stručnjacima drugih vrtića ili drugih institucija. Suradnja sa zdravstvenim ustanovama, centrima za socijalni rad, osnovnim školama i drugim institucijama prema potrebi i aktualnostima. 

Stručni doprinos i promicanje djelatnosti – provođenje znanstvenih istraživanja, izrada edukativnog materijala o stručnim psihološkim temama i drugo. Edukativni i savjetodavni rad s odgojiteljima, stručnim suradnicima i ravnateljima drugih vrtića. Druge vrste stručnog aktiviteta u promicanju i unapređivanju predškolske djelatnosti.

Ostali poslovi predškolskog psihologa: 
• izrada Godišnjeg plana rada dječjeg vrtića 
• izrada metoda valorizacije rada dječjeg vrtića 
• izrada protokola, anketa, upitnika, letaka, brošura, radnih materijala i tekstova sa psihološkom tematikom za potrebe vrtića 
• izrada projekata, akcijskih istraživanja s ciljem unapređenja odgojno-obrazovnog rada.

Istraživanja predškolskih psihologa o razvojnim procesima i različitim mehanizmima na populacijama djece koja pohađaju dječje vrtić, dragocjeni su izvori podataka na kojima se temelji unapređivanje odgojne prakse.

 

PSIHOLOG U DJEČJEM VRTIĆU FIJOLICA JE JOSIPA MIJULKOV

(nazovite na broj mob: 099-5920551, u radno vrijeme od 8,00 do 14,00 sati).

 

DJECA I DIGITALNA TEHNOLOGIJA

tehnologija1Istraživanja su pokazala da djeca od rođenja pa do dvije godine ne bi uopće smjela boraviti blizu digitalnih uređaja, dok bi djeca od 3-5 godina smjela imati pristup, ali limitiran na 1 sat dnevno. Djeca od 6-18 godina, smjela bi se gadgetima, prema tom istraživanju ( a tu se ubraja i gledanje TV-a), služiti najviše dva sata dnevno. Djeci mozak jako brzo raste, a zbog tehnologije ne koriste dovoljno motoričke vještine. Od rođenja pa do druge godine života, djetetu se mozak trostruko poveća pri čemu je jako bitno da se dijete kreće i istražuje. Mozak i dalje ubrzano raste do 21 godine. No, korištenje gadgeta ograničava taj rast, jer umjesto da dijete koristi svoje uobičajene motoričke vještine, dosta vremena provede samo buljeći u ekran, dok te vještine tako reći ‘atrofiraju’. Važnije je da djeca nauče kako nešto uhvatiti ili zakopčati gumb, nego znati kako nekoga virtualno ‘ubosti’.

Istraživanja u kojima su sudjelovala djeca predškolske dobi pokazuju da djeca koja provode više vremena uz ekrane u odnosu na svoje vršnjake sporije razvijaju jezik i postižu niže rezultate na zadacima kognitivnog razvoj. Rizičnim se pokazuje i izloženost ekranima u ranoj dobi, pa su djeca koja su su počela gledati televiziju prije dobi od 12 mjeseci i koja su uz nju provodila više od 2 sata dnevno u čak 6 puta većem riziku od kašnjenja u jezičnom razvoju.

Izloženost djece tako velikom svijetu novih informacija koji se mijenja doslovno iz sekunde u sekundu utječe na njihovu pažnju i percepciju, odnosno uzrokuje njihove poremećaje. Kada provedu puno vremena gledajući u ekran, to utječe na dječji mozak te ga onemogućuje i ometa da prima i pamti nove informacije – što će kasnije uzrokovati probleme u učenju.

Ako vaše dijete provodi puno vremena ispred tv ekrana ili igrajući igrice, njegovo tijelo je neiskorišteno, a mišići miruju iako bi trebali biti u punom zamahu. Korištenje tijela važno je za dječji razvoj, ne samo fizički, nego i psihički. Zato potaknite dijete da izađe van, igra se s loptom, penje po drveću…sve ono što je primjereno za njegovu dob.

Nepobitno je da svakodnevna izloženost djeteta neodgovarajućem sadržaju, tipa nasilju, utječe na dječji mozak. Također, igranje nasilnih igrica može potaknuti agresiju kod djece, ne samo zbog sadržaja same igrice, već zato što samo igranje može dovesti dijete do frustracije – blizu je pobijedi pa ga ‘ubiju’, ne može prijeći na idući nivo.. i tu se stvara podloga za nezadovoljno i agresivno dijete.

Odrasli su često ovisni o tehnologiji i ponekad se znaju otuđiti od svoje okoline kako bi uživali u svojim ‘napravicama’. Ponekad znamo ‘visiti’ na mobitelima i zanemariti svoju djecu i samim time im pružamo loš primjer. Ako pak ne provodimo vrijeme sa svojom djecom, ona sama se također okrenu tehnološkim stvarčicama. Kada je provođenje vremena na nekom gadgetu nešto što jednostavno morate napraviti, znači da se stvorila ovisnost koja će lako prijeći i na vašu djecu ili zbog koje će vaša djeca više vremena provesti ispred TV-a, nego s vama.


Smjernice Američke pedijatrijske akademije:

Izbjegavajte upotrebu digitalnih medija kod djece mlađe od 2 godine

Djeci u dobi od dvije do pet godina ograničite vrijeme uz ekrane na sat vremena dnevno, uz pažljivo birane sadržaje i razgovor o sadržajima kojima su djeca izložena

Kod starije djece postupno povećavajte vrijeme koje provode uz ekrane, ali imajte na umu da ono ne bi trebalo prelaziti dva sata dnevno

Ugasite elektroničke uređaje kada ih ne koristite

Postavite pravila o količini vremena uz ekrane, primjerenim sadržajima i vremenu kada su oni dopušteni

Osigurajte zajedničko vrijeme za obitelj bez ekrana (npr. tijekom igre i zajedničkih obroka)

Izbjegavajte korištenje vremena uz ekrane sat vremena prije spavanja

Izbjegavajte izloženost djece sadržajima neprimjerenima dobi, kao što su agresivni, seksualni i zastrašujući sadržaji, ili jako dinamični sadržaji koje dijete ne razumije, a koji djeluju preplavljujuće

Ograničite izloženost djece marketinškim sadržajima i pomozite im razumjeti njegovu prirodu

Potičite konstruktivnu upotrebu digitalnih medija kroz edukativne sadržaje i aktivnosti

Budite prisutni uz djecu dok koriste digitalne medije, kako biste imali uvid u njihove aktivnosti i mogli ih usmjeravati

Zajedno s djecom koristite digitalne medije, kako biste upoznali njihove navike i interese, pratili njihove aktivnosti i sadržaje kojima su izloženi te im pomogli razumjeti sadržaje i primijeniti znanja kojima su izloženi

Izbjegavajte postavljanje televizije, igraćih konzola i drugih digitalnih uređaja u spavaću sobu djeteta, kako biste lakše pratili i ograničavali njihovo korištenje

Upoznajte se s aplikacijama, video igrama i drugim vrstama sadržaja koje vaše dijete koristi, birajte aplikacije prilagođene djeci i one edukativnog sadržaja, pri čemu ih najprije istražite na stranicama organizacija kao što je Common Sense Media

Obratite pažnju na vlastite navike upotrebe elektroničkih uređaja i načine provođenja slobodnog vremena – budite dobar primjer djeci

Istražite različite načine na koji možete umiriti dijete i poticati razvoj njegovih strategija suočavanja i izbjegavajte korištenje malih ekrana u tu svrhu

Osigurajte dovoljno vremena u slobodnoj igri, igri na otvorenom, čitanju djetetu i drugim razvojno poticajnim aktivnostima

Back to top