POVIJEST VRTIĆA

Zabavište, odnosno dječji vrtić u Prelogu, je otvoren 1898.g. nastojanjem Društva za propagiranje i otvaranje zabavišta. Bio je to dio smišljenog plana mađarizacije i asimilacije malih Međimuraca. Društvo je kupila gradilište, a trgovišna je općina na svoj trošak izgradila zgradu. U zgradi su ustvari radila dva zabavišta s dvije zabavlije. Jedno je zabavište uzdržavala država, a drugo asocijacija građana pod nazivom „Društvo za mađarizaciju i otvaranje zabavišta“. Početkom XX stoljeća otvorena je i treće zabavište koje je radilo u privatnoj zgradi. Uzdržavala ga je država. Zgrada je građena namjenski i imala je prostora za dvije vrtićke skupine, dva stana za zabavilje, igralište i vrt. Oprema e sastojala od 60 malih stolica, 25 malih klupa, 11 malih i dugih stolova, tri velika ormara, dva velika stola i stolca, jednog ormara s igračkama, dva umivaonika i 50 uramljenih slika. Općina je o svom trošku uzdržavala i podvornika. Preložani su rado slali svoju djecu u zabavište. S jedne strane zato da što lakše mogu obavljati svoje svakodnevne poslove, a s druge strane da bi se djeca tamo što brže i lakše privikla na red i čistoću. Sva ti zabavišta radila su do 1918.g. u Cirkovljanu je zabavište počelo raditi u novoizgrađenoj zgradi 1903.g. Nakon I svjetskog rata, ponovno su, Trgovišno poglavarstvo i Općinski školski odbor u Prelogu, pokrenuli inicijativu za otvaranje zabavišta koje je radilo pri nižoj pučkoj školi. Inicijativa je upućena Povjerenstvu za prosvjetu i vjeru u Zagrebu 25.srpnja 1921.g. nakon nekoliko uzastopnih zahtjeva prosvjetne svu vlasti tek u studenome 1925.g. donijele rješenje o otvaranju zabavišta u Prelogu.

  • povijest_01
  • povijest_02
  • povijest_03
  • povijest_04
  • povijest_05
  • povijest_06
  • povijest_07
  • povijest_08
  • povijest_09
  • povijest_10
  • povijest_11
  • povijest_12

Međutim sada su se prilike izmijenile. Općina je zgradu zabavišta iznajmila Hrvatskoj čitaonici i Seljačkoj zadruzi, pa na raspolaganju nije imala adekvatan prostor za zabavište. Zabavište je ipak otvorena u drugim, iznajmljenim prostorima, ali je uslijed teške bolesti zabavilje ubrzo zatvoreno. Zbog teških prilika u općinskom proračunu ovo je išlo na ruke općinskom poglavarstvu koje nije bilo u stanju osigurati sredstva za uzdržavanje zabavištaa. Zakonom o narodnim školama donesenim 1929.g. zabavišta su se mogla otvoriti samo na zahtjev uprave općina ili pak roditelja ako postoji najmanje 50 djece uzrasta od 4 do 7 godina. Još 13.rujna 1929.g. općinsko zastupstvo u Prelogu odbilo je otvoriti zabavište uz obrazloženje „jer je protiv interesa školske obuke i prosvjećivanja naroda…“. To nije prihvatio prosvjetni inspektor Mariborske oblasti te je Ministarstvu prosvjete u Beogradu predložila da se „ u Prelogu ustanovi zabavište s dva odgajatelja“. Ministarstvo je 28. Studenog 1929.g. donijelo je odluku da se u Prelogu oformi zabavište. Općinsko poglavarstvo u Prelogu pak je, jer rješenje nije doneseno u skladu sa zakonom, tj. na molbu općinskog zastupstva, već po mišljenju prosvjetnih vlasti, u lipnju 1930g. donijelo zaključak „da se područno pučanstvo najprije pozove na upis polaznika zabavišta“. U Prelogu je poduzeto sve da se upiše što manji broj djece. upisan je tek 40 djece. poglavarstvo je odmah donijelo zaključak da se zabavište neće otvoriti. Ministarstvo pak je 20.oujka 1931.g. odbilo odluku općinskog poglavarstva Prelog i naredilo mu da odmah otvori zabavište i osigura mu potrebne uvjete za rad. Na kraju ipak je Ministarstvo prosvjete na prijedlog Kraljevske uprave Savske banovine u Zagrebu 7. Listopada 1931.g. donijelo odluku kojom se zatvara zabavište u Prelogu. Time su okončana deset godina duga natezanja oko rada Preloškog zabavišta. Zabavište je u Prelogu ponovno počelo raditi 1953.g. i od tada radi kontinuirano. Do 1962g. zabavište je bio pod okriljem kotara i općine Prelog, a 1963.g. dječji vrtić postaje dio Osnovne škole Prelog, s direktorom Pandur Stjepanom i tu ostaje gotovo trideset godina.

 

OD OSAMOSTALJENJA DO DANAS

Osamostaljenje se dogodilo 1998.g. na osmoj sjednici preloškog Gradskog poglavarstva gdje je usvojen prijedlog o izdvajanju dječjeg vrtića od Osnovne škole te prijedlog akta o osnivanju. Slijedila je suglasnost Ministarstva prosvjete i sporta, Županijskog ureda i Osnovne škole. Za privremenu ravnateljicu predložena je tadašnja voditeljica vrtića Ljubica Habuš. Za funkcioniranje vrtića Grad je izdvajao 800 tisuća kuna. Poglavar Aleksej Milinović, bio je tada zadužen za resor školstva. U prijedlogu akta, uz ostalo, stajalo je da bi u Cirkovaljanu, u sklopu preločkog dječjeg vrtića djelovao njegov odjel. Prijedloge Poglavarstva razmotrili su vijećnici na svojoj četvrtoj sjednici. Početak samostalnog rada predvidjelo se za siječanj 1998.g. Privremena ravnateljica bila je u toj funkciji do raspisivanja natječaja, u 5 mj. 1998.g. Od tada pa do svibnja 2022. godine ravnateljica vrtića bila je Brankica Mezga, profesorica predškolskog odgoja. Od svibnja 2022. godine pa sve do danas ravnateljica vrtića je Kristina Posavec, magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Back to top